Lišansko orcenje i radovinsko orcanje pod zaštitom UNESCO-a
Kulturno-umjetnička društva “Sveti Nikola Tavelić” iz Lišana Ostrovičkih i “Radovin” iz Radovina uvršteni su na listu Svjetske nematerijalne kulturne baštine. Na 5. zasjedanju UNESCO-vog Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine u Nairobiju u Keniji, donesena je odluka o zaštiti jednog od najstarijih oblika višeglasja ojkanja, odnosno “lišanskog orcanja” i “radovinskog orcanja”.
Izdan nosač zvuka
– Nisam mogao vjerovati vlastitim ušima kada sam pozvan u Banske dvore u Zagreb gdje je u nazočnosti ministra kulture Jasmina Mesića na svečanom prijamu premijerka Jadranka Kosor uručila UNESCO-ve povelje nematerijalne kulturne baštine svijeta zaslužnima za očuvanje tradicije Sinjske alke i izradbe licitara te povelju ugrožene nematerijalne baštine svijeta zaslužnima za očuvanje glazbenog izričaja “ojkanja”, odnosno po našu orcanja ili orcanja, govori Joso Nimac, predsjednik KUD-a “Sv. Nikola Tavelić” koji je osnovan 1997. godine i broji 25 članova.
Lišanski KUD do sada je, između ostalog, nekoliko puta nastupao na HRT-u i zajedno s njima snimilo emisiju o selu Lišane Ostrovičke i njihovim običajima. Izdali smo i nosač zvuka koji donosi običajne pjesme, pjevanje “pod bas”, orzenje, biračko kolo, kukulešće te sviranje uz diple i svirale, ponosno će Nimac.
Osim ova dva KUD-a iz Zadarske županije UNESCO je zaštitio hrvatsko ojkanje KUD-ova “Sveta Margareta” Velika Jelsa kod Karlovca iz Karlovačke županije, “Gacka” Ličko Lešće iz Ličko-senjske županije i “Promina” iz Oklaja u Šibensko-kninskoj županiji. UNESCO je zaštitio i ojkanje 71-godišnje Marije Prelas iz Srijana u Gornjim Poljicima kod Omiša za koju znalci kažu da je istinska živuća ikona tradicionalnog pjevanja te ojkanje Tomislava Pervana Gare iz Kokorića, etnosela nedaleko od Vrgorca.
Ostatak ilirskog i prailirskog pjevanja
– Ponosni smo što je ovo naše nematerijalno dobro neprocjenjive vrijednosti uvršteno u popis svjetske baštine, kao dio naslijeđa i tradicije koji će predstavljati naš identitet i u europskim integracijama, istaknula je tom prigodom premijerka Jadranka Kosor.
Na dodijeljenim priznanjima zahvalio je Ivica Dundović iz KUD-a “Radovin”, koje njeguje tradicijske običaje dinarske kulture.
– Ovu tradiciju moramo čuvati kako se ne bismo izgubili kada uđemo u europske integracije, poručio je Dundović.
Ojkanje je ostatak prastarog ilirskog i prailirskog pjevanja s područja antičke Dalmacije, današnje Dalmacije, BiH i Crne Gore, koje su Hrvati usvojili i sačuvali.
– Što se same tehnike orcanja tiče, riječ je o pjevanju koje izvodi dvoje ili više pjevača, a koje traje toliko dugo, koliko izvođačima takoreći izdrži dah. Melodije su zasnovane na ograničenoj, najčešće kromatskoj, tonalnoj ljestvici. Tekstovi variraju od klasičnih ljubavnih, pa sve do modernijih sa socijalnim ili političkim temama, naglasio je Joso Nimac te je ekipi Zadarskog lista na odlasku iz Lišana Ostrovičkih milozvučno zaorcao: “Dabogda vas plašila do groba, mini suknja i debela noga”.
|
Hrvatska rekorder |
| Pored Sinjske alke, licitara i ojkanja na istu listu 178 raznih kulturnih tehnika Svjetske nematerijalne baštine iz 80-ak zemalja je uvršteno čak deset dobara iz Hrvatske čime smo postali zemlja s najviše zaštićenih kulturnih fenomena u Europi, među kojima “Čipkarstvo u Hrvatskoj”, “Festa sv. Vlaha”, “Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja” te “Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja”. |
|
Večer orzenja u Lišanima |
| Pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH i Ministarstva kulture u mjesecu srpnju u Lišanima Ostrovičkim održat će se “Večer orzenja”, na kojom će se zajedno naći ojkači i orzači, diplari i guslari od Sinja do Nina, najavio je Joso Nimac dodavši kako je pred državnim institucijama i KUD-ova koji njeguju ojkanje velika zadaća – da uključivanjem mladih sačuvaju svoje kulturno naslijeđe od nestanka, ali i da se ne dopusti pretjerana komercijalizacija. |
|
Čuvari izvorne kulturne baštine |
| Kada se govori o “Radovinskom orcanju”, riječ je o dvoglasju i jednom od najstarijih napjeva koji je sačuvan do danas jedino u Radovinu i koji smo mi uspjeli uz veliki rad i odricanja prenijeti na naše mlade generacije te ga kao takvog otrgnuti od zaborava, kaže Ivica Dundović, zahvalivši na dosadašnjoj pomoći Zadarskoj županiji i njezinom Odjelu društvenih djelatnosti, Općini Ražanac i njezinom načelniku Dragutinu Miočiću kao i brojnim prijateljima i sponzorima.
– Ovo naše priznanje je i njihovo. Mi čuvari radovinske stare i izvorne kulturne baštine od srca im zahvaljujemo, kaže Dundović opisujući pritom djelovanje KUD-a “Radovin” nastalog 1999. godine, koje je u potpunosti oživjelo napjeve i obnovilo nošnju svoga kraja. Ostvarili su niz zapaženih nastupa i snimili CD. – Radovinjani su kroz povijest stjecali, čuvali i sačuvali svoju hrvatsku i katoličku osobitost. Bio je to mukotrpan proces, no unatoč svemu Radovin je ostao svoj, prepoznatljiv tradicijom, materijalnim i duhovnim stvaralaštvom, poručio je je Dundović. |